Što je Tokenomija i kako utječe na vrijednost kriptovaluta?

17. 02. 2022. 14:36

Što je Tokenomija i kako utječe na vrijednost kriptovaluta?

Pojam Tokenomija označava način na koji pojedina kriptovaluta funkcionira unutar vlastitog ekosustava. To uključuje čimbenike poput distribucije tokena, te način na koji će se token koristiti.

Engleski pojam “tokenomics” izvedenica je riječi “token” i “economics”. Kombinacija ovih riječi sugerira da se pojam tokenomics odnosi na ekonomiju pojedinog tokena, odnosno način na koji token funkcionira unutar vlastitog ekosustava.

Što pojam tokenomija ("tokenomics") sve obuhvaća?

Tokenomija (eng. "tokenomics") u osnovi uključuje proučavanje svih čimbenika koji utječu na potražnju i ponudu tokena kao što su način kreiranja tokena ili kriptovalute, distribucija, broj tokena i kriptovaluta u optjecaju, tržišna kapitalizacija i sl.

Svi ti čimbenici u konačnici utječu na konačnu cijenu coina, odnosno tokena. Razumijevanje tokenomije je ključno jer svakom investitoru daje jasnu sliku o tome ima li kriptovaluta dobru tehnologiju, projekt i u konačnici potencijal za daljnji rast.

Prije nego što u nastavku objasnimo elemente koji su ključni za razumijevanje tokenomicsa, bitno je istaknuti razliku između coina i tokena. Iako ih mnogi svrstavaju u istu kategoriju, među njima postoje razlike.

Koja je razlika između coina i tokena?

Coin (za kojeg se ponekad koristi naziv i “Layer 1 token”) ima sljedeće karakteristike:

Coin koristi vlastiti blockchain (mrežu) na kojoj se nalaze svi podaci o transakcijama koje su izvršene tim istim coinom. Npr., kada nekome platite Ethereumom, račun ide u Ethereum blockchain.

Ako vam ista osoba kasnije vrati Bitcoinom, račun ide u Bitcoin blockchain. Svaka transakcija je zaštićena enkripcijom i dostupna je bilo kojem članu mreže.

Infografika koja objašnjava razliku između coina i tokena.

S druge strane token (za kojeg se također koristi i naziv Layer 2 token), nema vlastiti blockchain. Umjesto toga oni koriste postojeći blockchain nekog drugog coina. Najčešći primjer je Ethereum. Tokeni koji koriste Ethereum blockchain mrežu nazivaju se i ERC-20 tokeni.

Iako između njih postoje određene razlike, tokenomija se na coin i token jednako primjenjuje. U nastavku donosimo elemente koji su ključni za razumijevanje pojma tokenomija.

4 elementa koja su ključna za razumijevanje tokenomije

1. Tržišna kapitalizacija i broj kriptovaluta u optjecaju

Tržišna kapitalizacija daje precizniju predodžbu stvarne vrijednosti neke kriptovalute. Kako bi definirali tržišnu kapitalizaciju određene kriptovalute, najčešće se pomnoži njena trenutna cijena s brojem kriptovaluta koji se nalazi u cirkulaciji.

Formula koja prikazuje način računanja tržišne kapitalizacije određene kriptovalute.
Postupak za određivanje tržišne kapitalizacije određene kriptovalute.

Na tržištu se često mogu pronaći kriptovalute koje imaju sličnu cijenu, međutim po tržišnoj kapitalizaciji nemaju istu vrijednost.

Uz tržišnu kapitalizaciju važno je pratiti i sljedeće indikatore:

  • Maksimalan broj coina/tokena koji se može naći u optjecaju.
  • Ukupan broj coina/tokena koji se trenutno nalazi u optjecaju.
  • Broj coina/tokena koji je izdan ali nije pušten u optjecaj.
Tablica koja prikazuje broj Bitcoina, Ethereuma i Cardana koji se trenutno nalazi u optjecaju.
Broj coina ili tokena koji se nalazi u optjecaju može utjecati na konačnu cijenu.

Zašto je analiziranje broja coina/tokena bitno? Uzmimo za primjer kriptovalute poput Bitcoina. Broj BTC-a koji ikad može postojati je 21 milijun.

Trenutno se u cirkulaciji nalazi oko 18,960,931 odnosno 90% ukupnog broja Bitcoin koji ikad može postojati. Budući da je potražnja za Bitcoinom velika, a postoji ograničen broj coina koji može postojati, dolazi do povećanja cijene.

Dakle, ako određena blockchain mreža ima ograničeni broj coina, a potražnja za istim coinom je velika, takav ishod može dovesti do povećanja cijene.

S druge strane, ako određena mreža ima coine koji su izdani ali i zaključani (postoje, ali nisu još puštene u optjecaj), njihovo kasnije puštanje u optjecaj može utjecati na cijenu (tada cijena najčešće pada).

2. Distribucija ili alokacija coina/tokena

Distribucija ili alokacija tokena je druga važna sastavnica koju morate proučiti kada istražujete određeni kripto projekt. Uz pomoć distribucije tokena, možete lako razlučiti u kojem su omjeru i u koju svrhu tokeni raspoređeni.

Distribucija se najčešće prikazuje u obliku kružnog grafa (eng. pie chart).

Ilustracija koja prikazuje kružni graf i distribuciju tokena.
Uz pomoć kružnog grafa se najčešće prikazuje raspodjela tokena.

U početnoj distribuciji tokena, blockchain projekti dijele svoje tokene na četiri glavne skupine:

  • javnost (sadašnje i buduće korisnike)
  • zajednice koje podržavaju token
  • tim
  • zaklade

Javnost se odnosi na sve one koji žele ulagati u projekt, dok zajednicu čine korisnici koji su podržavaju i zagovaraju projekt od početka i žele mu pomoći da uspije. U timu se najčešće navode osnivači, savjetnici i investitori, a zaklada je obično organizacija koja na određeni način upravlja projektom.

Kako se provjerava distribucija tokena? Npr, ako želite saznati kako je izvršena distribucija nekog ERC-20 tokena, podatke možete pronaći na Etherscanu (ako pretražujete za Bitcoin mrežu, trebate posjetiti btc.com i zatim kliknuti na “Addresses”).

Ako tijekom istraživanja shvatite da se veliki broj (od ukupnog broja) tokena nalazi u tek nekoliko digitalnih novčanika (walleta), postoji rizik da će osobe koje držati tako veliki broj tokena (eng. whale) prodati sve jednom kad cijena naraste.

Distribucija i dodjela tokena ključne su važne metrike jer ukazuju na to koliko je projekt zapravo decentraliziran i pravedan.

3. Model koji token koristi

U posljednje vrijeme često čujemo kako smo u “ušli u razdoblje inflacije”. Inflacija i deflacija su najčešće produkt monetarnih politika koje dolaze od centraliziranih tijela poput vlada i centralnih banaka.

Kao i tradicionalne valute koje koristimo, kriptovalute također mogu imati inflacijska i deflacijska obilježja.

Navedeni elementi kao što su - ukupan broj neke kriptovalute u optjecaju, maksimalan broj kriptovaluta koji može postojati, način na koji je kriptovaluta distribuirana među korisnicima direktno će se odraziti na to hoće li kriptovaluta imati inflacijska ili deflacijska obilježja.

Zašto je važno kakva će obilježja imati kriptovaluta? Jer inflacijski i deflacijski modeli igraju vitalnu ulogu koja će utjecati na buduće kretanje cijene kriptovalute.

Inflatorni model

Kriptovalute s inflatornim modelom nemaju ograničenja u smislu maksimalnog broja tokena koji se mogu naći u optjecaju. Budući da nema ograničenja, nove količine te kriptovalute mogu konstantno ulaziti u optjecaj.

Iako ovakve kriptovalute podsjećaju na tradicionalne fiat valute, razlike postoje, a najviše se odlikuju u tome što unaprijed definirani kod i decentralizirana zajednica diktiraju model tokena (a ne centralizirano tijelo). Zbog toga je kriptovaluta puno učinkovitija u odnosu na fiat valutu.

Primjer kriptovaluta koji nemaju maksimalan broj tokena su Polkadot i Solana.

Deflacijski model ili model s ograničenim brojem tokena

Kada govorimo o kriptovalutama s ograničenim brojem coina koji se može naći u optjecaju najbolji primjer je Bitcoin.

Razlog je taj što Bitcoin ima jasno definiran broj coina koji se može naći u optjecaju. Maksimalan broj Bitcoina koji se može naći u optjecaju je 21 milijun.

Kriptovalute s deflacijskim svojstvima s vremenom smanjuju svoju ponudu na tržištu. Deflacija coina/tokena se najčešće postiže kroz proces “spaljivanja” tokena poznatog i kao “coin burning process”

Mnoge tvrtke koje stoje iza kripto projekata rade to kroz proces koji se zove “buy-back and burn”. To znači da tim otkupljuje određeni broj tokena s tržišta i šalje ih na adresu koja se ne koristi. Na taj način se količina tokena u optjecaju smanjuje što u konačnici može dovesti do povećanja cijene.

Model s dva tokena

Ovaj model se primjenjuje kada jedan blockchain koristi dva tokena. To se najčešće radi kako bi se stvorila efikasnija ekonomska struktura.

U takvim kripto projektima jedan token služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti dok se drugi koristi za poticanje različitih radnji na blockchain mreži.

Dobar primjer koji najbolje oslikava dual-token model je blockchain i NFT igra Axie Infinity.

Sweet Love Potion (SLP) je token koji se koristi za mnoge radnje unutar same igre ( npr. uzgoj novih Axie likova). SLP token nema maksimalan broj koji se može naći u optjecaju.

S druge strane je AXS token. Korisnici ovaj token mogu kupiti ili prodati izravno na burzi, a mogu ga koristiti za staking na Axie Infinity platformi ili za sudjelovanje u definiranju odluka koje su vezane za razvoj cjelokupne platforme (ovisno o broju tokena koje korisnik posjeduje - veći broj tokena, veća glasačka moć na platformi).

Model vezanja vrijednosti za drugu imovinu (asset-backed model)

Vrijedi spomenuti i model u kojem kriptovalute vežu svoju vrijednost za vrijednost drugog tipa imovine (npr, fiat valuta ili zlato).

Najpoznatiji primjer kriptovaluta koji koriste ovakav model su stablecoin projekti. Naime, stablecoini poput Tethera, USD coina i drugih vežu vrijednost svog tokena za vrijednost američkog dolara. Zbog toga se cijena Tethera (i drugih stablecoina) uvijek kreće oko jednog dolara.

Cilj takvog tokena je zadržati stabilnost cijene i vrijednosti.

4. Slučajevi upotrebe i primjene coina/tokena

Kako je u posljednjih godinu dana industrija kriptovaluta postala mainstream, paralelno s tim javljali su se novi projekti koji će koristeći blockchain tehnologiju ponuditi nova, inovativna rješenja.

Činjenica je da su mnogi iskoristili popularnost kriptovaluta kao način za brzu zaradu kroz osnivanje projekata koji mnogo obećavaju, međutim nemaju nikakvu primjenu u stvarnom životu.

Stvarni slučajevi u kojima se tokeni mogu upotrijebiti bitni su jer govore o tome je li cjelokupan projekt održiv, tj. ima li dugoročne koristi od njega.

Primjerice, Ethereum je zanimljiv jer kao platforma omogućuje kreiranje decentraliziranih aplikacija na vlastitoj blockchain infrastrukturi. S druge strane projekti poput VeChain nastoje uz pomoć blockchain tehnologije poboljšati sustav opskrbe roba i usluga.

Način na koji neki projekt rješava postojeće probleme utjecat će na ponudu i potražnju, što će se kasnije odraziti i na buduću vrijednost.

Zašto je tokenomija važna?

Svakim danom javlja se sve više kripto projekata koji traže svoje mjesto na tržištu. Međutim, mnogi od tih projekata jednostavno nema ono što je potrebno kako bi uspjela.

Tokenomija je koncept koji svim kripto entuzijastima, bez obzira na razinu znanja o kriptovalutama omogućuje jednostavan uvid u sve prednosti i nedostatke kripto projekata.

Za razliku od sofisticiranijih alata za trgovanje kriptovalutama i za praćenje metrika, tokenomija daje jasnu sliku svakom investitoru o tome ima li projekt budućnost i potencijal za rast vrijednosti.

Osim istraživanja tokenimije pojedinog kripto projekta, uvijek se moraju dodatno pojasniti pojedinosti koje vjerojatno neće biti dostupne u whitepaperima, kao što su profesionalna pozadina tima koji stoji iza projekta, kretanje cijena u prethodnim razdobljima, slučajeve upotrebe i ako je moguće, podaci dobiveni iz tehničke analize.